U Zagrebu je 23. listopada održana završna konferencija projekta “Platforma 50+”, projekta koji je suradnjom saveza, lokalnih udruga osoba s invaliditetom te akademske zajednice po prvi put proveo model unaprjeđenja javnih politika značajnih za osobe s invaliditetom utemeljenih na rezultatima opsežnih istraživanja. U okviru projekta provedena su tri znanstvena istraživanja: „Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s KPOSI“, „Mapiranje sastavnica neovisnog življenja“ i „Asistivna tehnologija u 21. stoljeću – primjena i perspektive“.

Na konferenciji su voditelji istraživačkih timova s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili rezultate provedenih istraživanja.

Rezultati istraživanja koji se odnose na mapiranje sastavnica neovisnog življenja naglasili su važnost stručne podrške i edukacije roditelja i osoba s invaliditetom te pružanje podrške djeci s teškoćama u razvoju. Također je naglašena potreba osiguranja preduvjeta za neometanu komunikaciju, orijentaciju, kao i značaj pristupačnosti građevina i javnoga prijevoza. Istaknuta je sporost promjena koje se događaju te nedovoljno razumijevanje stručnjaka i još uvijek nedovoljna senzibilizacija poslodavaca o prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom. Vezano za istraživanje u području asistivne tehnologije rezultati pokazuju da je otežana dostupnost istih, da je skupa, ne postoji tehnička podrška prilikom nabave, loša je suradnja dobavljača s roditeljima i ostalim stručnjacima i ne postoji dostupnost stalne tehničke podrške.

Projekt „Platforma 50+“  imao je i za cilj pokrenuti promjene u svrhu unaprjeđenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom u zajednici, što je učinjeno kroz šest smjernica djelovanja. Smjernice se odnose na:

• tranziciju iz vrtića u školu za djecu s teškoćama u razvoju;
• razvoj mobilnih stručnih timova;
• razvoj potpore osobama koje brinu o osobama s najtežim invaliditetom odmor od skrbi;
• asistivnu tehnologiju kao podršku neovisnom življenju osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju;
• strateške odrednice socijalnog stanovanja;
• razvoj javnih politika u području pristupačnosti javnih građevina i javnoga prijevoza osobama s invaliditetom.

SOIH je ostvario partnerstvo s 11 saveza – Savezom društava distrofičara Hrvatske, Hrvatskim savezom udruga invalida rada, Hrvatskim savezom udruga osoba s intelektualnim teškoćama, Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih, Savezom civilnih invalida rata Hrvatske, Savezom društava multiple skleroze Hrvatske, Hrvatskim savezom udruga osoba s tjelesnim invaliditetom, Savezom udruga za autizam Hrvatske, Hrvatskim udrugama paraplegičara i tetraplegičara, Hrvatskim savezom slijepih i Hrvatskim savezom gluhoslijepih osoba „Dodir“. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu bio je partner kao znanstveno-istraživačka institucija. U tijeku provođenja projekta, mreži su se priključile sljedeće članice: Kuća ljudskih prava Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Mreža mladih Hrvatske, Hrvatski savez za mlade i studente s invaliditetom, Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatska zajednica za Down sindrom, Koalicija udruga u zdravstvu, Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, Udruga Most i Matica umirovljenika Hrvatske. Proširenje Mreže rezultat je prepoznavanja zajedničkih interesa, područja rada i mogućih oblika suradnje i temelj uspješnih odnosa u budućnosti.

Ugovor je bio sklopljen u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., za razdoblje od 28. listopada 2020. do 28. listopada 2023. godine. Bespovratna sredstva osigurana iz Europskog socijalnog fonda iznose 390.239,50 eura (85%), dok iz Državnog proračuna RH iznose 68.865,79 eura (15%). Provedbena tijela bili su Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.

Provedeni projektni moduli bili su: jačanje partnerstva organizacija osoba s invaliditetom i uključivanje novih članica; ispitivanje javnog mnijenja i potreba društva; provedba tri znanU dijelu istraživanja koje se odnosi na usklađenost zakonodavstva s Konvencijom uočeno je da su postignuti vidljivi napreci, iako u područjima obrazovanja, rada i zapošljavanja, socijalne zaštite i životnog standarda, zdravlja te pristupačnosti, neovisnog življenja i uključenosti u zajednicu još uvijek postoje znatne potrebe za usklađivanjem.