Bol u ramenima

Bol u ramenu je česta, a osobe s ozljedom kralježnične moždine (OKM) još su joj sklonije od drugih. Prema istraživanjima velikog broja osoba s OKM u Americi, Kanadi i Britaniji nađeno je da od 30 do 50% ima tegobe, a u jednom našem istraživanju provedenom na području Zagreba i Zagrebačke županije postotak je bio nešto manji – 21%.

To zapravo ne čudi, jer kod paraplagičara i tetraplegičara ruke uz svoj posao obavljaju još i poslove nogu i trupa: omogućuju transfere, pokreću kolica i sl. Kod tetraplegičara i zbog same ozljede nastaju neke promjene u držanju i odnosima oko zgloba koje doprinose nastanku bolnog ramena.

Bol u ramenu može biti posljedica naglo nastale ozljede pri prebrzom, naglom dizanju preteških tereta. To može biti dizanje kolica u auto, teških stvari u kupovini ili vlastita težina u transferu. Puno je češće bol rezultat svakodnevne pretjerane upotrebe. Što češće izvodite neki pokret, što pri tome ima više napinjanja i dizanja vjerojatnije je da će se ubrzati „trošenje“ zgloba. Što je više transfera u toku dana i što su oni s, po visini, različitijih podloga (ulazak u kadu, na nisku sofu, na krevet, u visoki terenski automobil) opterećenje za rame je veće. A tako je pri i korištenju kolica na ručni pogon izvan kuće, po neravnom terenu, na dulje pruge, vožnji automobila (posebno bez servo volana), bavljenja sportom. Bol u ramenu može biti i prenesena npr. iz vratne kralježnice.

Rame je najgibljiviji zglob zahvaljujući svojoj anatomskoj strukturi, ali zbog toga i vrlo nestabilan. Bitni su mišići i ligamenti koji ga okružuju: stabiliziraju (četiri mišića koja čine „rotatornu manžetu“) i pokreću (deltoideus koji čini rame zaobljenim i drugi), a isto tako i njihovi međusobni odnosi.

Pri odmicanju i podizanju ruku može doći do uklještenja jedne tetive između koštanih dijelova zgloba, što izaziva bol (sindrom sraza), a pri učestalom ponavljanju može dovesti i do djelomičnog ili potpunog puknuća tetive. Tada je najveća je bol pri podizanju ruke iznad glave.

Tetiva dvoglavog mišića (bicepsa) koji se nalazi s prednje strane nadlaktice još je jedno ugroženo mjesto. Ona u ramenu prolazi kroz usjek na kosti, a ponavljani pokreti dovode do otoka i boli u i oko tetive, a time i do njenog slabljenja. Tada se bol javlja u sredini ramena sprijeda ili malo niže gdje se nalazi ta tetiva, a pogoršava se pri pokretu ruke unazad.

Ako doživite bol u ramenu korisno je savjetovati se s liječnikom koji će utvrditi o čemu se točno radi i preporučiti terapiju. Treba smanjiti bolove primjenom hladnih obloga ili masaže ledom te uzimanjem lijekova (a u nekim slučajevima i primjenom injekcije u zglob), a odmah, koliko god je moguće, započeti i s razgibavanjem pod nadzorom fizioterapeuta.

Treba razmisliti i o uzrocima koji su doveli do boli u ramenu i pokušati ih riješiti: smanjiti ili modificirati aktivnosti, nabaviti, promijeniti ili podesiti pomagala, angažirati nekoga u težim svakodnevnim poslovima.

Evo nekoliko savjeta:

• Ako često dohvaćate stvari s polica iznad glave vrijeme je da ih presložite: ono što najčešće koristite mora biti nadohvat ruke.
• Pazite na držanje, ne samo za vrijeme vožnje kolica nego i pri sjedenju ili drugom poslu. Promotrite se postrance u ogledalu: uho, rame, kuk i osovina kolica bi trebali biti povezani ravnom linijom okomitom na pod. Ako nije sve tako vrijeme je za promijene, savjetujete se s fizio i radnim terapeutom koji se razumiju u držanje tijela i pomagala i znaju kako ih treba modificirati.
• Kad vozite kolica laktovi trebaju biti što bliže tijelu, možda je moguće pomaknuti naslone za ruke bliže ili ih sniziti.
• Ako je bol neizdrživa treba razmisliti o elektromotornim kolicima.
• Smanjite koliko je moguće transfere, posebno pomoću trapeza.
• Izbjegavajte transfere gdje je velika razlika u visini: povisite krevet ili sofu, nabavite klupicu za kadu i sl. ili kad to nije moguće (ulazak u auto) koristite dasku za transfere. Ruke kod transfera držite što bliže tijelu.
• Treba u svemu imati mjeru. Samo odmor i neaktivnost nisu rješenje. U jednom ispitivanju osoba s OKM više poteškoća s ramenom su imali nezaposleni!
• Odmah učinite nešto za sebe: iako sada nemate tegoba, vjerojatnost da će se one pojaviti je veća što smo stariji.
• Vožnja kolica jača prednji dio mišića ramena i nadlaktice, a manje je uobičajenih aktivnosti u kojima koristimo mišiće stražnjeg dijela, pa oni budu relativno slabiji. Zbog toga treba jačati i mišiće stražnje strane ramena: npr. voziti kolica unazad ili provoditi ciljane vježbe s ili bez opterećenja. To se može i u gotovo svakom rekreacijskom centru gdje postoje sprave na kojima možete i dozirati otpor. Više savjeta i ideja će vam dati kvalificirani fizioterapeut ili trener. A evo nekoliko primjera da možete započeti što prije. Najbolje odmah sada dok ovo čitate.

dr. Mirka Jakšić